Nakon izbora

Zastupnici biraju novog predsjednika Europskog parlamenta, potpredsjednike i kvestore i donose druge važne odluke o organizaciji svojeg rada, primjerice koliko će zastupnika biti u svakom parlamentarnom odboru.

Izbor novog predsjednika Europskog parlamenta prvi je zadatak zastupnika kada se po prvi puta okupe na plenarnoj sjednici.

Zastupnici biraju predsjednika na mandat od dvije i pol godine (polovica parlamentarnog saziva) koji se može obnoviti.

Kandidate nominira klub zastupnika ili skupina zastupnika koja predstavlja najmanje dvadesetinu svih zastupnika (36 zastupnika).

Glasanje je tajno. Kandidat koji dobije apsolutnu većinu danih glasova postaje predsjednik.

Ako nijedan kandidat ne osvoji apsolutnu većinu nakon tri kruga glasanja, zastupnici u četvrtom krugu biraju između dva vodeća kandidata u trećem krugu.

Nakon izbora predsjednika, Parlament bira potpredsjednike, te nakon toga kvestore.

Potpredsjednici i kvestori se također biraju na razdoblje do dvije i pol godine, baš kao i predsjednik.

Nominiraju ih klubovi zastupnika ili skupina zastupnika koja predstavlja najmanje dvadesetinu svih zastupnika (36 zastupnika).

Glasanje je tajno i provodi se istovremeno za sve kandidate. Svaki zastupnik može glasati onoliko puta koliko je slobodnih mjesta. Kandidati koji osvoje apsolutnu većinu danih glasova biraju se po redu osvojenih glasova. Ako je u prvom krugu odabrano manje od 14 kandidata, ide se u drugi krug glasanja pod istim uvjetima.

Ako je potreban i treći krug glasanja, preostali kandidati koji osvoje najveći broj glasova popunjavaju preostala mjesta.

Pet kvestora bira se po istom postupku.

Tijekom prve plenarne sjednice zastupnici odlučuju o broju članova svakog parlamentarnog odbora.

Klubovi zastupnika tada imenuju članove i zamjene za odbore. Dodjela mjesta u odborima po klubovima zastupnika podudara se sa sastavom cijelog Parlamenta.

Na prvom sastanku odbora, koji se održava nakon prve plenarne sjednice, članovi odbora biraju predsjednike i potpredsjednike na razdoblje od dvije i pol godine.

Čelnici država članica koji se sastaju u Europskom vijeću nominiraju kandidata za predsjednika Europske komisije. Da bi postao predsjednik, taj kandidat mora dobiti podršku većine zastupnika.

Europski parlament podržava postupak vodećeg kandidata, u kojem europske političke stranke prije izbora objavljuju svoje kandidate za predsjednika Europske komisije.

Biranje predsjednika Europske komisije jedan je od prvih zadataka novog Parlamenta.

Kandidat kojeg su čelnici država članica predložili na Europskom vijeću daje izjavu pred zastupnicima i sudjeluje u plenarnoj raspravi s njima. Nakon toga, zastupnici tajno glasaju.

Kako bi dobio odobrenje Parlamenta, kandidata treba podržati najmanje polovica plus jedan zastupnik. Ako kandidat ne osvoji traženu većinu, Europsko vijeće treba predložiti drugog kandidata.

Kada je izabran, predsjednik Europske komisije odabire kandidate za povjerenike na temelju nominacija iz svake države članice EU-a i dodjeljuje im razne portfelje. Bira se po jedan povjerenik iz svake države članice EU-a.

Europski parlament poziva kandidate za povjerenike na javna saslušanja kako bi utvrdio jesu li oni prikladan izbor za mjesta na koja su predloženi. Prije svakog saslušanja, Odbor za pravna pitanja Parlamenta provjerava kandidatovu izjavu o interesima.

Saslušanja organiziraju parlamentarni odbori zaduženi za odgovarajuće područje i ona se prenose uživo. Kandidati unaprijed odgovaraju na pisana pitanja, imaju kratku uvodnu riječ na početku saslušanja i zatim usmeno odgovaraju na pitanja koja im postavljaju zastupnici.

Nakon sastanka, predsjednici odbora i predstavnici klubova zastupnika se sastaju i ocjenjuju kandidate. Ako nisu u potpunosti zadovoljni, mogu postaviti dodatna pisana pitanja ili pozvati kandidate na novo saslušanje. Zatim pripremaju pisma o ocjeni koja se podnose predsjednicima odbora, te predsjedniku Parlamenta i predsjednicima klubova zastupnika.

Kandidati koji ne dobiju pozitivnu ocjenu odbora se povlače i zamjenjuje ih netko drugi, kojeg opet bira predsjednik Komisije, na prijedlog određenih država članica EU-a. Novi kandidati također imaju saslušanja u Parlamentu.

Predsjednik Parlamenta i predsjednici klubova zastupnika analiziraju postupak i pisma o ocjeni i po preporuci predsjednika odbora mogu odlučiti završiti proces saslušanja.

Nakon saslušanja, Parlament organizira plenarnu raspravu na kojoj predsjednik Komisije predstavlja cijeli tim povjerenika i svoje političke prioritete.

Parlament glasa o imenovanju Komisije u cjelini, novoizabranog predsjednika i kandidata za povjerenike. Odluka se donosi većinom danih glasova.

Kontakti zastupnika dostupni su na internetskoj stranici Parlamenta o zastupnicima. Potražite ih po imenu ili državi, klubu zastupnika ili odboru. Stranica sadržava njihove e-mail adrese i profile na društvenim mrežama.

Europski parlament želi biti potpuno transparentan.

Sve plenarne sjednice i većina sastanaka odbora prenose se uživo, a snimke prethodnih sastanaka dostupne su u multimedijskom centru Parlamenta.

Internetska stranica o plenarnim sjednicama sadrži informacije o dnevnom redu, usvojenim tekstovima, zapisnicima i rezultatima elektroničkih glasanja. Internetska stranica odbora nudi pristup dokumentima sa sastanaka i ostalom sadržaju povezanom s radom odbora.

Parlament želi informirati Europljane o svojem radu i komunicira putem različitih kanala, uključujući urede za vezu, internetsku stranicu i društvene mreže.

Parlament ima urede za vezu u svim glavnim gradovima EU-a i regionalne urede u najvećim državama članicama. Velik broj centara Europa Experience diljem EU-a nudi direktan uvid u to kako EU čini razliku u svakodnevnim životima građana.

Vijesti na internetskoj stranici Parlamenta nude objave i druge materijale za medije, dok su Teme tu da bi objasnile rad Parlamenta na konkretnim predmetima i dale širu sliku.

Parlament je na mnogim društvenim mrežama, Facebooku, Instagramu, X-u, YouTubeu, LinkedInu, TikToku i drugim platformama.

Ako želite pratiti rad pojedinačnih zastupnika - pogledajte iznad kako to učiniti.