Kako se jamči da europski izbori budu slobodni i pošteni?
Slobodni i pošteni izbori u samom su srcu demokratskog procesa. Biračima se mora omogućiti da donesu odluku bez tuđeg upletanja i manipulacije. Zbog toga su države članice i institucije EU-a uvele nekoliko mjera za sprečavanje zlonamjernog upletanja, dezinformacija, kibernapada i curenja podataka tijekom europskih izbora.
Zadatak je nacionalnih izbornih tijela osigurati poštenu provedbu europskih izbora, bez upletanja i manipulacije, te pritom poštuju europsko i nacionalno pravo i imaju potporu institucija EU-a.
U tu svrhu štite izbore od mogućih pokušaja manipulacije informacijama, kibernapada, curenja podataka i hibridnih prijetnji.
Kad građani izlaze na europske izbore, način glasanja razlikuje se od zemlje do zemlje. U nekim zemljama građani glasaju na glasačkim listićima, a u drugima mogu glasati elektronički ili na internetu.
Bez obzira na način glasanja, pri brojanju glasačkih listića provode se uobičajeni postupci temeljite provjere. U državama članicama također postoje sustavi za prijavljivanje, provjeru i ispravljanje mogućih tehničkih pogrešaka jer na izborima uvijek može doći do manjih nepravilnosti i ljudskih pogreška.
Europska mreža za suradnju u području izbora okuplja tijela država članica zadužena za izborna pitanja. U nastavku je popis tijela nadležnih za osiguravanje pravilnosti izbora: Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska.
- Podijelite na Facebooku - Tko treba zajamčiti da europski izbori budu slobodni i pošteni?
- Podijelite na Twitteru - Tko treba zajamčiti da europski izbori budu slobodni i pošteni?
- Podijelite na LinkedInu - Tko treba zajamčiti da europski izbori budu slobodni i pošteni?
- Podijelite na WhatsAppu - Tko treba zajamčiti da europski izbori budu slobodni i pošteni?
Kibersigurnost europskih izbora dužne su osigurati sve države članice EU-a.
Riječ je o zaštiti mreža i informacijskih sustava povezanih s izborima te njihovih korisnika od kiberprijetnji koje bi mogle negativno utjecati na njih, izborni postupak i birače, primjerice od hakiranja ili kibernapada.
Uoči europskih izbora države članice EU-a zajednički se pripremaju za moguće kiberprijetnje. Pritom imaju podršku institucija, tijela i agencija EU-a, kao što su Agencija EU-a za kibersigurnost ili Tim za hitne računalne intervencije institucija, tijela i agencija EU-a.
Organiziranje sigurnih izbora podrazumijeva obradu osobnih podataka, kao što su ime i prezime, adresa, datum rođenja ili broj osobne iskaznice birača.
Kako bi zajamčila visoku razinu zaštite podataka tijekom europskih izbora, nacionalna izborna tijela slijede pravila EU-a i nacionalna pravila. To podrazumijeva zaštitu osobnih podataka od neovlaštene ili nezakonite obrade i slučajnog gubitka.
Pronađite tijelo koje u vašoj zemlji nadzire zaštitu podataka.
Dezinformacije su sadržaj kojim se namjerno manipulira i koji se širi s namjerom obmane ili zavaravanja javnosti kako bi se postigli određeni strateški, politički ili ekonomski ciljevi. Primjerice, namjera im može biti poljuljati povjerenje u demokratske institucije, procese ili izbore te utjecati na rezultate izbora.
Dezinformacije ne moraju biti potpuno lažne ili izmišljene: manipulacija može poprimiti različite oblike. Često počiva na iznošenju informacija ili sadržaja izvan konteksta, uz obmanjujući naslov ili fotografiju, ili pak na prikazivanju stvarnih sadržaja izvučenih iz jednog konteksta i stavljenih u drugi.
Dezinformacije su moguća prijetnja društvu jer mogu poljuljati demokraciju, potkopati demokratsku raspravu, polarizirati društvo i otežati građanima donošenje demokratskih odluka bez upletanja i manipulacije.
- Podijelite na Facebooku - Zašto je nužno da se uoči europskih izbora uhvatimo u koštac s dezinformacijama?
- Podijelite na Twitteru - Zašto je nužno da se uoči europskih izbora uhvatimo u koštac s dezinformacijama?
- Podijelite na LinkedInu - Zašto je nužno da se uoči europskih izbora uhvatimo u koštac s dezinformacijama?
- Podijelite na WhatsAppu - Zašto je nužno da se uoči europskih izbora uhvatimo u koštac s dezinformacijama?
Zastanite na trenutak i razmislite prije nego što nešto podijelite. Širenju dezinformacija doprinose ljudi koji prebrzo odluče kliknuti na „Podijeli” ili „Sviđa mi se”, a da pritom možda čak nisu ni pročitali što idu dijeliti.
Kako bi se ljude uvjerilo da podijele dezinformacije, često se primjenjuju sljedeće tehnike:
- pobuđuju se snažni osjećaji kao što su bijes, sablazan, strah ili pohlepa;
- dovodi se do snažne polarizacije;
- stvara se dojam da je nešto „predobro ili preloše da bi bilo istinito”.
U informativnom članku „Kako prepoznati lažne vijesti” nalaze se praktični savjeti i primjeri dobre prakse.
- Podijelite na Facebooku - Što mogu učiniti da doprinesem borbi protiv dezinformacija?
- Podijelite na Twitteru - Što mogu učiniti da doprinesem borbi protiv dezinformacija?
- Podijelite na LinkedInu - Što mogu učiniti da doprinesem borbi protiv dezinformacija?
- Podijelite na WhatsAppu - Što mogu učiniti da doprinesem borbi protiv dezinformacija?
Institucije EU-a, civilno društvo i drugi akteri rade na suzbijanju dezinformacija na više načina. Ovdje saznajte više:
- Internetske stranice Europskog parlamenta o dezinformacijama
- Internetske stranice Europske komisije o dezinformacijama
- Internetske stranice Europske službe za vanjsko djelovanje o dezinformacijama
- Internetske stranice radne skupine East Stratcom – EUvsDisinfo
- Europski opservatorij za digitalne medije (EDMO) okuplja organizacije koje obavljaju činjenične provjere, stručnjake za medijsku pismenost i akademske istraživače radi analize i suzbijanja dezinformacija. EDMO ima centre koji pokrivaju sve države članice EU-a
- Popis nacionalnih organizacija za činjenične provjere: Europska mreža za standardizaciju činjeničnih provjera (EFCSN)